Nije lako pratiti vijesti ovih dana. Gdje god se okrenemo u kućnoj izolaciji, sa svake strane nas bombarduju samo o koronavirusu. Korona je praktično “pojela” informacije o svim drugim segmentima života, ali i okrenula naopačke svakodnevnicu svakog opreznog pojedinca. Istovremeno, to su životno važne informacije koje ne možemo ignorisati, iako bismo možda radije prebacili na kanale na kojima kuhaju ili renoviraju domove.

E sad, kako u moru zastrašujućih informacija o stalnom povećanju broja oboljelih i umrlih od koronavirusa, o krizi, nestašici u prodavnicama, panici i bijelom luku po cijeni od 6 eura i u uslovima kućne izolacije i socijalnog distanciranja ostati pri zdravom razumu?

Vijesti koje nas plaše

Psiholozi savjetuju da se u kriznoj situaciji u kakvoj smo se našli provodimo mjere opreza, pratimo dnevnu rutinu i da se ne zatrpavamo vijestima. Kažu da konstantno praćenje dešavanja itekako doprinosi povećanju nervoze, straha, pesimizma, a crne misli lako se množe.

Neki za to optužuju novinare i medije jer “ni o čemu drugom ne govore” ne shvatajući da je to danas obaveza svakog informativnog medija i da bi bilo krajnje neodgovorno u ovakvom periodu izbjegavati aktuelne i baviti se nekim sporednim temama.

U svojoj 12-godišnjoj novinarskoj praksi svjedočila sam brojnim krizama, protestima, poplavama i uvijek bi se našlo “dežurnih kritičara” koji vam se javljaju da vas pitaju “zašto ne pišete o nečemu drugom”. U vrijeme vanrednih situacija, a korona je sigurno jedna od njih, to je osnovna zadaća informativnih medija u koju se ulažu enormni napori cijelih kolektiva.

Ipak to ne znači da vi trebate po cijeli dan samo sjediti i pratiti vijesti.

Ponekad upravo ta dostupnost svih sadržaja povećava psihološko opterećenje, stoga naučite da dozirate pa update informacija uradite samo 2 do 3 puta dnevno i ne dozvolite da vam se dan svede na bjesomučne pokušaje da sve “pohvatate”.

Vlastiti filteri za informacije

Iako je, kako nam vrijeme prolazi u izolovanosti, sve teže ostati u dodiru s realnošću, naši vlastiti filteri za primanje informacija moraju ostati uključeni i dobro ispolirani jer nije sve što čujemo i pročitamo tačno.

Svaka kriza sa sobom donese senzacionalističke naslove i lažne vijesti koje u našoj izolovanosti lako primamo i prepričavamo pa nam razne teorije zavjere s vremenom postanu sasvim moguće, naprimjer kako se u našoj lokalnoj bolnici krije da ima zaraženih koronavirusom ili kako bijeli luk “provjereno” tjera virus, baš kao i boravak u nekim “ljekovitim” tunelima.

Zato je važno da pratite ko je izvor informacije i, kao uostalom i inače u životu, vjerujete samo onim provjerenim. Ako se jednom ispostavilo da je neki izvor/medij objavio laž ili šokantan naslov koji ne odgovara iznesenom u tekstu, zašto biste mu vjerovali? Ako se priča svodi na “rekla-kazala” situacije koje je nemoguće provjeriti, zašto biste joj davali na značaju? Birajte šta ćete pratiti, bilo da je riječ o medijima ili društvenim mrežama, jednako kao što birate prijatelje. Istina, za sve ovo potrebna nam je hladna glava koju, u novoj poziciji u kojoj smo se iznenada i nepripremljeni našli, ne uspijevamo baš svi zadržati, stoga ljudi iz najboljih namjera nerijetko dijele dezinformacije, neutemeljene komentare i teorije zavjere. Ali, uvijek će biti onih koji u sve vjeruju, baš kao i onih koji u sve sumnjaju.

Najjednostavniji put do važnih informacija

Samo informisani pojedinci mogu napraviti prave poteze da zaštite sebe i društvo, zato je, uz medije, najjednostavnije pratiti krizne štabove u svojoj zemlji. Oni su ovih dana posebno aktivni i svakodnevno donose i na svojim web stranicama ili Facebook profilima objavljuju nove mjere za sprečavanje širenja epidemije, a to su najvažniji detalji kojih se trebamo pridržavati.

Uz misao kako će sve ovo brzo proći, te podsjećanje na ideje šta raditi za vrijeme izolacije da vam dan bude ispunjen kreativnošću i produktivnošću, želim da iz krize izazvane koronavirusom izađemo sa jačom sviješću o prirodi i svijetu oko nas te da, kada socijalno distanciranje i samoizolacija budu prošlo vrijeme, mnogo jače grlimo svoje najmilije, pronalazimo više vremena da se družimo i da to što češće bude na otvorenom, nesputano i punih pluća.