Biti dio događaja poput #WebSummitLisbon sa 70.000 posjetilaca iz cijelog svijeta, više od 1.200 predavača i 2.500 novinara, u svijetu kada “ravnopravnost” predstavlja 46.3% žena, je nesumnjivo privilegija. Biti dio događaja koji govori o najnovijim trendovima i očekivanjima u digitalnom svijetu za  2020. godinu takođe je čast koju ću podijeliti sa vama. Ove godine Represent Communications predstavljao je tim od 6 ljudi na nivou sistema.

Sama činjenica da ovaj događaj ima mogućnost da ugosti više od 70.000 posjetilaca i 1.200 predavača, ukazuje na veličinu samita. Predavanja su bila na dohvat ruke.

Edvard Snouden se direktno iz Rusije pridružio otvaranju događaja putem video poziva, a tom prilikom je govorio o tome kako se najvažnije institucije u društvu smatraju manje važnim nego što one stvarno jesu. Digitalna transformacija kao tema ovog samita dobila je na značaju kroz različite primjere i predavače gde smo razumjeli da moć digitalne transformacije, ako se na odgovarajući način prilagodi našem radu, može da napravi revoluciju.

Posljednjih godina se u velikoj mjeri govori o digitalnoj transformaciji. Važnost i primjena istog u našoj industriji je više nego potrebna – rekao je Ijan Somerhalder, poznati glumac koji je direktno uključen u stvaranje sadržaja za različite kompanije. Kada su ga pitali da li će biti moguće izgraditi novi brend,  obzirom na to koliko su društveni mediji preplavljeni, rekao je da ono što pravi razliku kod novih brendova ili proizvoda, jeste sadržaj u vidu kratkih video zapisa ili animacija koje su privlačne za gledanje.

– Autentičnost, iskrenost i učestalost kvalitetnog sadržaja su ono što ljudi cijene. Savršenstvo je najveći neprijatelj dobrog YouTube kanala – rekao je Ijan.

U smislu strateškog pogleda na poslovanje, on se osvrnuo na 3 ključna stuba: ljudi, okolina i profit – potrošači ne žele ništa manje od toga. Kompanije tj. brendovi će morati da slijede ova tri principa da bi opstali.

Budućnost influensera je ponovo u fokusu kroz uticaj društvenih mreža. Previše likova, previše pratilaca. Ako je u 2018. godini bilo oko četiri miliona uticajnih korisnika  ove godine taj broj je skočio na devet miliona, što je veoma težak zadatak za kompanije – treba odabrati idealnog kandidata za svoje potrebe. Ono što će ih ubuduće razlikovati jeste kreiranje dovoljno atraktivnog sadržaja koji se pamti i privlači pažnju, pa samim tim dalje dijeli na  društvenim mrežama. Potreba za povezivanjem sa ciljnom publikom zasnivaće se na prepoznavanju njihovih potreba i kreativnosti. Povećanje broja uticajnih članova koji rade sa brendovima znači stvaranje sadržaja i direktnu komunikaciju sa  publikom. Dobar primjer je bila priča o Walt Disney-u, kao kompaniji koja ima direktan pristup prema publici stvarajući dovoljno atraktivan sadržaj.  Oni dugoročno grade odnose sa svojom publikom.

I kada su društvene mreže u pitanju važi isto pravilo. Nije dovoljno samo imati stranicu na društvenim mrežama ili platiti kampanju. Sadržaj mora biti dovoljno atraktivan, a ne samo ono što mi mislimo da je adekvatno. Društvene mreže se zapravo tretiraju kao “iznajmljeni stan” u koji se kratkoročno ulaže kako bi se dobila viralnost. Ono što budućnost donosi zapravo je stvaranje sopstvenih medija putem dobrog sadržaja, a samim tim istvaranje prometa od strane željene publike. Društvene mreže će se koristiti isključivo za “push” efekat i za prikupljanje pratilaca/potrošača.

Upotreba aplikacija se neprestano povećava i danas čini 55% svih mrežnih transakcija. Statistički podaci pokazuju da je rast upotrebe aplikacija trenutno tri puta veći nego rješavanje željenih problema/zadataka/ciljeva putem pretraživača. Ako se brendovi ne prilagode i ne komuniciraju sa svojim potrošačima na ovaj način, rast upotrebe pametnih telefona i aplikacija neće biti dobar po njih.

Tehnologija se neprestano mijenja i razvija na način pogodan za korisnike, a šanse za unovčavanje sadržaja su u nekoj, nazovimo, eksperimentalnoj fazi. Očekivanja za digitalne platforme i njihovu upotrebu za 2020. godinu najviše se podudaraju sa Instagram story-jima, TikTok-om i Pinterestom i YouTube-om. Sadržaj u obliku videa i animacije, dovoljno jednostavan za gledanje bez potrebe za čitanjem. Uz to, statički baneri će imati kontinuirani pad atraktivnosti za razliku od dinamičnih banera i animacija.

Predstavnik New York Timesa govorio je o storytellingu i robnim markama. Naglasio je da je smisao ovog pristupa identifikovanje odgovarajuće priče i toga kako će se ona prenijeti dalje. Ne da se brend predstavi kao glavna tema u priči, već da se ponovo fokusira na očekivanja i potrebe ciljne publike na način koji će oni razumijeti i upamtiti.

– Ne primoravajte djecu da jedu sirov brokoli ili paradajz. Ne žele. Pronađite način da im date oblik koji je za njih prihvatljiv.

#WebSummitLisbon bio je skup velikog broja posjetilaca iz različitih industrija, ali zaključak sa svih panela, diskusija i predavanja koje smo posjetili bio je isti – Budućnost je u sopstvenom sadržaju koji će dugoročno davati kontinuirane rezultate. Komunikacija kampanje sa potencijalnim kupcima je kratkotrajna. Ne ulažite pogrešno!